Ne podcjenjujte problem gnojiva, kriza opskrbe hranom mogla bi se dogoditi 2023
Indonezijski summit G20 službeno je otvoren u utorak. Kao domaćin, indonezijski premijer Joko Widodo započeo je s problemom hrane i pojasnio krizu na koju bi svijet trebao odgovoriti 2023. godine.
Nemojte podcjenjivati problem gnojiva, rekao je, a 2023. bit će još mračnija ako se odmah ne poduzmu koraci kako bi se osigurala opskrba gnojivom po pravoj cijeni na tržištu. Trenutačne visoke cijene hrane dodatno će se pogoršati u krizu opskrbe hranom, a nestašica gnojiva dovest će do propasti usjeva diljem svijeta.
Osim toga, pozvao je čelnike bogatih zemalja da se ujedine oko gospodarskih pitanja i pomognu oporavku svjetske ekonomije. Naglasio je da nema druge opcije, da je za spas svijeta potrebna suradnja te da G20 mora biti katalizator uključivog gospodarskog oporavka.
nedostatak hrane
Od rusko-ukrajinskog rata, zbog blokade glavne luke na Crnom moru, važnog kanala za trgovinu žitaricama, većina ukrajinskog žitarica ne može se isporučiti izvan njezinih granica, što je uzrokovalo smanjenje globalne opskrbe hranom i rast cijena .
Krajem srpnja ove godine Rusija i Ukrajina potpisale su sporazum o transportu ukrajinskog žita uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske. No, zbog eskalacije sukoba, sporazum je pred dilemom da se ne može produljiti.
Prema privremenom sporazumu, krajnji rok Ukrajine za izvoz žitarica preko Crnog mora istječe 19. studenoga. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u ponedjeljak se nadao produljenju roka, rekavši da je dogovor ključan za sigurnost hrane.
Osim hrane, česti su problemi i na tržištu gnojiva. Kao jedan od najvećih svjetskih dobavljača gnojiva, ruski izvoz gnojiva uvelike je pogođen sankcijama koje su nametnule druge zemlje, a mnoge su brodarske tvrtke odbile prevoziti rusku robu iz straha od sankcija.
Zemlje koje se oslanjaju na uvezena gnojiva, poput Brazila, također su glavni proizvođači i dobavljači globalne hrane. Prema Međunarodnoj federaciji industrije gnojiva (IFA), globalni unos gnojiva u 2022. godini bit će smanjen do 7 posto u usporedbi s prošlom godinom, pri čemu će pad biti posebno izražen u Aziji i Africi.
Intuitivnije, prema procjenama IFA-e, 2022. godine globalne stope smanjenja proizvodnje kukuruza, riže i pšenice dosegnut će 1,4 posto, 1,5 posto i 3,1 posto u usporedbi s prošlom godinom.
